Veliki broj ljudi odlučuje se na pokretanje vlastitog posla. Osim ideje, važna je i razrada plana te otvaranje pravnog subjekta.

Svim „početnicima“ savjetuje se na otvore jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.). Naime, za j.d.o.o. najniži iznos temeljnog kapitala je 10,00 kn te može imati najviše 3 osnivača. Kad god vam to odgovara, možete se odlučiti za dekapitalizaciju za d.o.o. U slučaju zatvaranja društva, također će vam trebati manje financijskih sredstava.

Ovo su tek neke glavne karakteristike j.d.o.o.-a, a po čemu se razlikuje od d.o.o.-a, pročitajte u nastavku koji slijedi.

 

Društvo s ograničenom odgovornošću

Riječ je o tvrtki u kojoj jedna ili više pravnih ili fizičkih osoba žele poslovati pod jednim zajedničkim imenom. Sukladno tome, zajedničkim snagama ulažu u kapital. Ovo je ujedno najčešći oblik trgovačkog društva u Hrvatskoj. Važno je napomenuti da dionice odnosno temeljni ulozi u društvu s ograničenom odgovornošću ne moraju biti jednaki. Jedna od osnivača ne može preuzeti više dionica nakon osnivanja tvrtke, no može ih dobiti kasnije. Poslovne dionice ne mogu se izražavati u vrijednosnim papirima. Izvorni fond društva s ograničenom odgovornošću mora biti izražen u nacionalnoj valuti Republike Hrvatske; kune (HRK).

Dakle, radi se o trgovačkom društvo kod kojeg je najniži iznos temeljnog kapitala 20.000 kn. U ovom slučaju za temeljne uloge je odgovorna jedna ili više pravnih ili fizičkih osoba. Najveće prednosti d.o.o.-a odnose se na činjenicu da vlasnik nije imovinski odgovoran za dugovanja koja je prouzročilo njegovo poduzeće. U slučaju da je vlasnik zaposlen negdje drugdje, nije obavezan plaćati zdravstveno i mirovinsko u poduzeću.

Još jedna važna stavka po kojoj se društvo s ograničenom odgovornošću razlikuje od j.d.o.o.-a je činjenica da se može registrirati neograničeni broj djelatnosti neovisno o tome imate li traženu stručnu spremu ili ne. No, za obavljanje takvih djelatnosti potreban je djelatnik koji ima odgovarajuću spremu.

Kao što smo ranije naveli, minimalni iznos temeljnog kapitala za d.o.o. je vrtoglavih 20.000 kn. Osim visokih troškova osnivanja, ništa niži nisu niti troškovi zatvaranja poduzeća. Ako želite promijeniti neke podatke poput dodavanja djelatnosti ili upisivanja nove adrese, i za to ćete trebati platiti određenu svotu novca. Što se tiče knjigovodstva, ne možete sami voditi poslovne knjige jer je riječ o iznimno kompliciranom poslovanju.

Dodatne pristojbe:

–              Sudski troškovi za prijavu (400 kn)

–              Upis društva u Narodne Novine (900 kn)

–              Pristojba Državnog zavoda za statistiku (55 kn)

–              Usluge javnog bilježnika (cca 2000 kn)

 

Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću

Društvo se može osnovati bez ijednog zaposlenog. Nema zapreka u osnivanju tvrtke ni ako je osoba u radnom odnosu.

–              Broj djelatnosti  jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću nije ograničen Zakonom o trgovačkim društvima.

–              J.D.O.O. je trgovačko društvo, stoga isto ne može biti poljoprivredno gospodarstvo.

–              Prema istom zakonu, društvo može imati samo jednog člana uprave te njihov broj nije moguće povećati.

–              strani državljani mogu osnovati društvo pod istim uvjetom kao i državljani RH

–              za prestanak društva potrebna je odluka članova društva, a njegovo zatvaranje propisano je Zakonom o trgovačkim društvima.

 

Zatim, minimalni iznos temeljnog kapitala je 10,00 kn što čini otvaranje j.d.o.o.-a iznimno jeftinim. Mali troškovi su i uslijed eventualnog zatvaranja poduzeća. Važno je napomenuti da se može raditi sve isto kao i u slučaju društva s ograničenom odgovornosti.

Ipak, kako za sve postoje prednosti i nedostatci, tako i za j.d.o.o. Prvi nedostatak odnosi se na činjenicu da se na kraju godine 25% zarade stavlja u rezerve. Jedini način za korištenje tih resursa je u slučaju povećanja temeljnog kapitala ili radi pokrivanja gubitaka iz prethodne godine.

Zatim, za j.d.o.o. mogu biti najviše 3 osnivača. Od dva osnivača, samo jedan može biti direktor, odnosno odgovorna osoba. Ako se odlučite za osnivanje j.d.o.o.-a, morat ćete izdvojiti pozamašnu svotu novca radi prelaska u d.o.o. Štoviše, j.d.o.o. kad-tad mora postati d.o.o. Iako za ovaj prijelaz ne postoji zakonski rok, nego ovisi o društvu, od onog trenutka kad je j.d.o.o. počeo ostvarivati dobit, kao što smo ranije naveli, ¼ se izdvaja u zakonske rezerve. Laički rečeno, tim novcem ne možete slobodno raspolagati, kao što biste mogli u društvu s ograničenom odgovornošću (d.o.o.). U trenutku kada te zakonske rezerve dosegnu iznos od 20.000 kuna, j.d.o.o. bi trebao postati d.o.o. Kako bi j.d.o.o. prešlo u d.o.o. potrebna je odluka članova društva o povećanju temeljnog kapitala na minimum nužan za osnivanje d.o.o.-a, a određen je također zakonom. Važno je napomenuti da se ta odluka može donijeti kad god, samo je važno da zakonske rezerve premaše ranije spomenutih 20.000 kuna. Recimo da je temeljni kapital j.d.o.o.-a povećan na 20.000 kuna, od tada prestaje primjena zakonskih uredbi o izdvajanju dobiti u rezerve.

S obzirom na to da je prijelaz j.d.o.o.-a u d.o.o. iznimno zahtjevan i dugotrajan, stručnjaci savjetuju da se odmah osnuje d.o.o.

 

Sličnosti između j.d.o.o.-a i d.o.o.-a

Za oba društva karakteristično je dvojno knjigovodstvo i članstvo u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Osim toga, i jedno i drugo mogu obavljati bilo koju djelatnosti, odnosno, djelatnost koja se ne podudara sa stručnom spremom osnivača. Oba društva plaćaju porez prema stoj stopi; nema razlike u plaćanju PDV-a, minimalnih osobnih dohodaka i sl.

 

Najčešće zablude o jednostavnom društvu s ograničenom odgovornošću

S obzirom na nesnalaženje u velikoj količini poslovno-pravnih informacija, posve je razumljivo da pojedinci žive u određenim zabludama koje se tiču jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.). O čemu se točno radi, saznajte u nastavku teksta.

  • d.o.o. je kao obrt: j.d.o.o. nije kao obrt; riječ je o obliku poduzeća i može imati samo jednog direktora (bez obzira na to što su moguća do najviše 3 osnivača).
  • d.o.o. otvara se u općini: j.d.o.o. se otvara kod javnog bilježnika
  • d.o.o. je idealan za bavljenje isključivo određenom djelatnosti: j.d.o.o. poput d.o.o.-a može biti registriran za veliki broj djelatnosti.
  • Otvaranje j.d.o.o.-a zahtijeva stručnost osnivača za bavljenje određenom djelatnosti
  • Prije otvaranja j.d.o.o.-a potrebno je nabaviti dokaz o posjedovanju poslovnog prostora: ovo društvo registrira se na postojećoj adresi, dok se poslovni prostor stječe kasnije
  • Direktor j.d.o.o.-a ima pravo na zaradu poduzeća: profit poduzeća pripada osnivaču društva

Temeljni kapital j.d.o.o.-a iznosi 10,00 kn: temeljni kapital je bilo koji iznos od 10-20.000 kuna.