Svaki radnik ima pravo na godišnji odmor bez obzira na to je li sklopio ugovor na određeno ili na neodređeno vrijeme. Konkretno trajanje godišnjeg odmora kao i sve dodatne stavke utvrđene su Zakonom u radu, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu. Valja napomenuti da su u Zakonu propisani tek minimalni zahtjevi.

Godišnji odmor

Zakon definira godišnji odmor kao pravo zaposlenika i obavezu poslodavca u svakoj kalendarskoj godini tijekom kojeg će se radnik odmoriti kako bi njegov rad bio siguran i uspješan i u budućnosti. To je, dakle, pravo, ali i obaveza, što znači da umjesto godišnjeg odmora ne možete tražiti naknadu niti neko drugo pravo.

Trajanje godišnjeg odmora

Zaposlenik stječe pravo na korištenje godišnjeg odmora nakon 6 mjeseci neprekidnog rada, odnosno trajanja radnog odnosa. Što znači da ako ste između dva radna odnosa imali duži prekid, veći od osam dana, kako biste ponovno stekli pravo na godišnji, kod tog istog poslodavca morate napuniti minimalno 6 mjeseci staža. Ovdje nije bitno koliko ste staža imali prije prekida radnog odnosa.

U svakoj kalendarskoj godini ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 4 tjedna. Ako je riječ o maloljetniku ili o radniku koji obavlja poslove koji narušavaju zdravlje, 4 tjedna povećavaju se na 5. Ako uzmemo u obzir da radni tjedan kod većine poslodavaca traje 5 ili 6 radnih dana, u tim slučajevima je minimalno trajanje godišnjeg odmora 20 odnosno 24 dana.

Postoji mogućnost da vaš godišnji odmor traje duže. No, sve treba biti definirano kolektivnim ugovorom, pravilnikom ili ugovorom o radu. Dakle, postoje određeni kriteriji koji povećavaju broj dana godišnjeg odmora utvrđenim Zakonom. Kriteriji se odnose na godine staža, složenost poslova, broj djece itd. Godišnji odmor produžava se krećući od minimalnog broja dana utvrđenih Zakonom.

Pogledajte sve aktualne edukacije OVDJE

Utvrđivanje godišnjeg odmora

Godišnji odmor utvrđuje se na temelju broja radnih dana zaposlenika tijekom tjednog rasporeda radnog vremena. Plaćeni dopust, blagdani i neradni dani kao i razdoblje privremene nesposobnosti za rad utvrđene od strane liječnika ne uračunavaju se u trajanje godišnjeg odmora. Jasno je, da ako zaposlenik na blagdan ili neradni dan traži godišnji odmor, u sveukupno trajanje godišnjeg odmora uračunava se i taj dan.

Razmjerni dio godišnjeg odmora

Postoji situacija kada zaposlenik jednostavno ne ispunja uvjet za stjecanje prava na godišnji odmor na način na koji smo ranije objasnili. Sukladno tome, Zakon definira pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora, odnosno pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za svaki mjesec trajanja radnog odnosa. Zaposlenik kojem prestaje radni odnos, za tu istu kalendarsku godinu ima pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora.

Razmjerni dio godišnjeg odmora računa se tako što od punog godišnjeg odmora koji biste imali za tu godinu odredite jednu dvanaestinu. Iznos pomnožite s brojem mjeseci trajanja radnog odnosa u toj istoj kalendarskoj godini za koju se računa razmjerni dio godišnjeg odmora.

Postoje situacije u kojima poslodavac omogućuje radniku korištenje godišnjeg odmora u trajanju dužem od onoga koji bi mu zaista pripadao. U tim slučajevima poslodavac nema pravo tražiti od radnika vraćanje naknade koja je isplaćena za korištenje takvog godišnjeg odmora.

Naknada plaće za vrijeme trajanja godišnjeg odmora

Za vrijeme trajanja godišnjeg odmora zaposlenik ima pravo na naknadu plaće utvrđenu pravilnikom, ugovorom u radu ili kolektivnim ugovorom. Ista mora biti najmanje u visini njegove prosječne plaće tijekom protekla  tri mjeseca.

Ako zaposlenik nije stigao iskoristiti pravo na godišnji odmor, a zbog određenih razloga mu prestaje ugovor o radu, poslodavac obavezno mora isplatiti zaposleniku naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora. Naknada se utvrđuje razmjerno broju dana iz neiskorištenog godišnjeg odmora.

Raspored godišnjeg odmora

Prema Zakonu o radu zaposlenik mora iskoristiti godišnji odmor najkasnije do 30. lipnja tekuće godine. Jasno je da poslodavac iz nekih svojih razloga ne može prihvatiti prijedloge o trajanju godišnjeg odmora.

Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac u skladu sa svim navedenim pravilnicima i ugovorima. U slučaju da zaposlenik obavlja dva posla u nepunom radnom vremenu, kod dva poslodavca, a poslodavci se ne mogu dogovoriti o istodobnom korištenju godišnjeg odmora, radnik bi trebao imati pravo da sam donosi odluke o korištenju odmora.

Važno je napomenuti da se pri utvrđivanju rasporeda korištenja godišnjih odmora u obzir obavezno uzimaju potrebe organizacije rada.

O trajanju godišnjeg odmora zaposlenik mora biti obaviješten najmanje 15 dana ranije. Radnik ima još jedno pravo, pravo korištenja godišnjeg odmora u trajanju od jednog dana. Ovo pravo može iskoristiti samo jednom, no obavezan je o tome obavijestiti poslodavca, najmanje 3 dana ranije.

Zaposlenik može koristiti godišnji odmor u dijelovima. Dakle, u toj kalendarskoj godinu za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, mora iskoristiti najmanje dva tjedna godišnjeg odmora u neprekidnom trajanju, a ostale dane treba iskoristiti do 30. lipnja tekuće godine. S druge strane, postoji mogućnost sklapanja dogovora između poslodavca i radnika, gdje potonji nije obavezan poštivati to pravo, isključivo pod uvjetom na ima pravo na godišnji odmor u trajanju od dva tjedna.

Kao što smo ranije naveli, zaposlenici ne moraju iskoristiti cijeli godišnji odmor odjednom, nego ga mogu prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu i iskoristiti do 30. lipnja. Ako je riječ o radniku koji ima pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora koji je kraći od dva tjedna, može ga prenijeti u idući kalendarsku godinu i iskoristiti do ranije utvrđenog roka.

Važno je napomenuti da zaposlenik ne može prenijeti dio godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu ako je poslodavac omogućio njegovo korištenje tijekom godine.

Ako iz bilo kojih razloga niste uspjeli iskoristiti godišnji odmor u kalendarskoj godini za koju je stečen (zbog bolesti, prava na porodiljni i sl.), imate pravo na njegovo korištenje po povratku na radno mjesto pa sve do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.

U slučaju da zaposlenik zbog korištenja prava na porodiljni ili posvojiteljski dopust te bilo kojeg drugog prava nije iskoristio godišnji odmor u kalendarskoj godini u kojoj ga je stekao, kao i u slučaju kada poslodavac nije omogućio njegovo korištenje do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine, zaposlenik ima pravo na njegovo korištenje do kraja kalendarske godine u kojoj se vratio na radno mjesto.

Plaćeni dopust

Tijekom jedne kalendarske godine zaposlenik ima pravo biti oslobođen od obaveze obavljanja posla uz naknadu plaće, ako su posrijedi važne potrebe ili obaveze. Dakle, zaposlenik može ostvariti plaćeni dopust u trajanju od 7 radnih dana godišnje. Važno je napomenuti da trajanje plaćenog dopusta varira, ovisno o dokumentima i ugovorima tvrtke u kojoj radi.

Pravo na plaćeni dopust može se ostvariti i zbog obrazovanja, stručnog osposobljavanja te usavršavanja. Uvjeti, trajanje i naknada utvrđeni su kolektivnim ugovorom, pravilnikom te ugovorom o radu.