11. srpnja 2019.

Gospodarenje otpadom odnosi se na postupke skupljanja, prijevoza, oporabe i zbrinjavanja svih vrsta otpada koji može biti kemijskog, biološkog ili nuklearnog porijekla. Otpad nije adekvatan za daljnje korištenje na klasičan način te ga je potrebno dodatno obrađivati i prerađivati. Isti se dijeli na inertan, opasan i neopasan otpad.

Pod pojmom gospodarenje otpada podrazumijeva se i nadzor nad svim ranije navedenim postupcima kao i održavanje lokacija za njegovo zbrinjavanje. Kada o gospodarenju otpadom govorimo na državnoj razini, postoji Zakon o održivom gospodarenju otpadom koji definira mjere i postupke za gospodarenje otpadom te prekršajne odredbe za nepoštivanje zakona.

Ne dopustite da zbog neznanja „zaradite“ kazne. Prijavite se na SEMINAR – Gospodarenje otpadom – ispunjenje obaveza JLS-a, JRS-a i njihovih izvršnih tijela na kojem ćete naučiti sve o obavezama gradova i općina u ispunjavanju ciljeva na području gospodarenja otpadom, o obavezama izvršnih tijela, o tome kako izbjeći penale Europske komisije i sl. Sadržaj samog seminara podijeljen je na nekoliko točaka koje se odnose na:

  • Prikazivanje sustava gospodarenja otpadom RH
  • Prikazivanje ciljeva u gospodarenju otpadnom koji su propisani Zakonom
  • Obaveze JLS i njihovih izvršnih tijela
  • Obaveze JRS i njihovih izvršnih tijela
  • Prekršajne odredbe
  • Projekte važne za provedbu Plana gospodarenja otpadom RH
  • Planove sprječavanja nastanka otpada
  • Sakupljanje otpada na kućnom pragu
  • Sakupljanje biorazgradivog komunalnog otpada
  • Odvojeno prikupljanje ambalaže i sl.

 

Obaveze jedinice lokalne samouprave

Na svom području jedinica lokalne samouprave dužna je osigurati javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog i biorazgradivog otpada kao i odvojeno prikupljanje starog papira, stakla, metala, tekstila, plastike i krupnog otpada. Jedinica lokalne samouprave mora spriječiti odbacivanje otpada na načine suprotne Zakonu o održivom gospodarenju otpadom te isti ukloniti ako i dođe do toga. Osim toga, mora provoditi Plan gospodarenja otpadom RH te redovno održavati izobrazno-informativne aktivnosti na svom području.

Na koji način jedinica lokalne samouprave izvršava obavezu odvojenog prikupljanja otpada?

Na način da osigura jedno ili više reciklažnih dvorišta, da postavi odgovarajući broj i vrste spremnika za odvojeno sakupljanje problematičnog otpada (stari papir, tekstil, metal, staklo) te da obavijesti kućanstva o lokacijama i izmjenama lokacije reciklažnog dvorišta i navedenih spremnika. Osim toga, jedinica lokalne samouprave dužna je osigurati i uslugu prijevoza krupnog otpada na zahtjev korisnika usluge.

Načela gospodarenja otpadom

Načela gospodarenja otpadom odnose se na zaštitu okoliša na način na koji je propisano Zakonom o održivom gospodarenju otpadom. Točnije, riječ je o ovim načelima:

  • „načelo onečišćivač plaća“: sve troškove mjera gospodarenja otpadom snosi proizvođač otpada odnosno posjednik otpada. Isti je odgovaran i u financijskom smislu za saniranje šteta koju je ili bi mogao prouzročiti taj otpad.
  • „načelo blizine“: prilikom obrade otpada u obzir se obavezno mora uzeti gospodarska učinkovitost i prihvatljivost za okoliš. Ista se mora obavljati u najbližem objektu u odnosu na mjesto nastanka otpada.
  • „načelo samodostatnosti“: pri gospodarenju otpadom u obzir se uzimaju zemljopisne okolnosti te se isti obavlja na samodostatan način.
  • „načelo sljedivosti“: potrebno je utvrditi porijeklo otpada s obzirom na proizvod, ambalažu i proizvođača otpada.

Poslovi zaštite okoliša koje obavljaju nadležna tijela podrazumijevaju sljedeće:

  • Poduzimanje mjera kojima se potiču rješenja s najboljim ishodom za okoliš. To uključuje prilagodbu reda prvenstva za gospodarenje točno određenom vrstom otpada.
  • Uzimanje u obzir općih načela zaštite okoliša kao što su načelo predostrožnosti, održivosti, tehničke izvedivosti, ekonomske održivosti i zaštita resursa te sveukupni učinci na okoliš, gospodarstvo, ljudsko zdravlje i društvo u cjelini.
  • Razmjerno raspolaganje troškovima.
  • Razvoj, proizvodnja, distribucija, potrošnja te uporaba proizvoda nužno mora pridonositi sprječavanju nastanka i recikliranja otpada.

 

Gospodarenje otpadom

Najvažnije „pravilo“ gospodarenja otpadom je to da se ono mora provoditi tako da se ne dovodi u opasnost zdravlje ljudi te da se spriječe štetni utjecaji na okoliš koji mogu utjecati na onečišćenje mora, tla, vode, zraka te ugroziti biološku raznolikost. Štetni utjecaji na okoliš podrazumijevaju i stvaranje neugode koja je uzrokovana bukom ili mirisom. Gospodarenje otpadom ne smije imati štetan utjecaj na područja kulturno-povijesnih, prirodnih i estetskih vrijednosti. Pri tom se također mora uzeti u obzir mogućnost nastanka eksplozije ili požara.

Kada govorimo o javnom interesu sakupljanja, prijevoza i obrade otpada važno je naglasiti sveopću važnost i primjenjivanje toga jer bi u suprotnom moglo doći do:

  • Ugrožavanja zdravlja ljudi ili njihova uznemiravanja
  • Stvaranja velikog rizika od onečišćenja vode, tla, zraka i ugrožavanja biljaka i životinja kao i njihovih prirodnih staništa
  • Narušavanja održivog korištenja tla i voda
  • Zagađenja okoliša u puno većoj mjeri od neophodnog
  • Opasnosti od eksplozije ili požara
  • Stvaranja prekomjerne buke
  • Stvaranja i razmnožavanja raznih uzročnika bolesti
  • Narušavanja javnog reda i sigurnosti
  • Narušavanja izgleda krajolika, mjesta ili kulturnog dobra.

 

Plan gospodarenja otpadom RH

Plan gospodarenja otpadom određuje sveukupne postupke kao i mjere za njihovo unapređivanje, a osim toga sadrži i:

  • Analizu i ocjenu stanja gospodarenja otpadom
  • Analizu i utvrđivanje lokacija koje su onečišćene otpadom
  • Ciljeve gospodarenja otpadom
  • Vrstu, količinu te porijeklo otpada proizvedenog u RH te otpada koji će se uvoziti ili izvoziti iz države
  • Sustave i mrežu građevina kao i uređaja za postupke gospodarenje otpadom
  • Procjenu razvoja tijeka otpada te potrebe i načine uspostavljanja novih sustava i mreža građevina
  • Kriterije kojima se određuju načelne lokacije i kapaciteti novih građevina i uređaja za gospodarenje otpadom
  • Opće tehničke zahtjeve za uređaje za gospodarenje otpadom
  • Organizacijske aspekte gospodarenja otpadom kao i raspodjelu odgovornosti između svih subjekata koje se time bave
  • Popise projekata RH te jedinica regionalne i lokalne samouprave
  • Visine financijskih sredstava za uspješno provođenje mjera gospodarenja otpadom
  • Mjere i smjernice za provođenje Plana kao i načine te rokove njegova izvršenja

 

Plan sprječavanja nastanka otpada

Plan sprječavanja nastanka otpada je dio Plana gospodarenja otpadom te navodi ciljeve sprječavanja nastanka otpada te mjere koje su potrebne za ostvarivanje ciljeva. Kako bi plan sprječavanja nastanka otpada funkcionirao, navedene mjere su podrobnije opisane te se odnose na:

  • Planiranje i ostale ekonomske instrumente kojima se može promicati učinkovita upotreba resursa
  • Promicanje istraživanja i razvoja kako bi se postigle čišće tehnologije i proizvodi
  • Razvoj sadržajnih pokazatelja pritisaka na okoliš koji su povezani s nastankom otpada s ciljem sprječavanja njegova nastanka
  • Promicanje ekodizajna
  • Dostavljanje informacija o tehnikama kojima se može spriječiti nastanak otpada
  • Organiziranje naobrazbe nadležnih tijela
  • Definiranje mjera za sprječavanje proizvodnje otpada
  • Organiziranje kampanja radi podizanja svijesti pojedinca

 

Prekršajne odredbe

Za sve postupke nepoštivanja Zakona o održivom gospodarenju otpadom postoje brojne prekršajne odredbe kojima će se novčano kazniti sve pravne ili fizičke osobe u slučaju da:

  • Gospodarenje otpadom ne provode adekvatno, nego da dovode u opasnost zdravlje ljudi, štetno utječu na okoliš, biljke životinje kao i njihova prirodna staništa.
  • Odstupaju od poštivanja odredaba Zakona
  • Su skloni spaljivanju otpada u okolišu
  • Se zanemaruju vrijednosna svojstva otpada koja bi se mogla iskoristiti i sl.